Naknada štete na imovini u slučaju potresa

Nakon potresa koji je pogodio Zagreb rijetki od nas se mogu pohvaliti kako su prošli “neokrznuti” u smislu materijalnih oštećenja na imovini i vjerojatno nema osobe koja ne poznaje nekoga tko nije pretrpio imovinsku štetu. U ovom članku ćemo dati kratki osvrt na zakonodavni okvir i pravne mogućnosti ostvarenja svojih prava.

Zakon o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (“Narodne novine” br. 16/19)  propisuje postupak prijave i naplate šteta od prirodnih nepogoda. Unatoč kratkim rokovima za prijavu štete prema kojima oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode važno je napomenuti kako su i Gradonačelnik Grada Zagreba 23. ožujka 2020. i Župan Zagrebačke županije 27. ožujka 2020. donijeli Odluke o proglašenju prirodne nepogode uzrokovane potresom za područja Grada Zagreba, odnosno pogođenih općina Zagrebačke županije s bitnom napomenom kako su produžili zakonski rok za prijavu šteta na 30 dana s mogućnošću produženja roka radi situacije sa epidemijom virusa COVID-19. Stoga, svi oni koji su pretpili štetu trebali bi putem pošte ili elektronskim putem prijaviti svoju štetu na službenim stranicama Grada Zagreba, odnosno Zagrebačke županije.

Nakon isteka roka za prijavu općinsko odnosno gradsko povjerenstvo te Gradsko povjerenstvo aGrada Zagreba unosi sve zaprimljene prijave procjene šteta u Registar šteta najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.

No, nemaju svi pravo na naknadu prema navedenom Zakonu te se sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju za štete:

  • na imovini koja je osigurana,
  • štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine, neizravne štete,
  • štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela,
  • štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom,
  • štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama Zakona,
  • štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine.

U svakom slučaju najbolje će proći oni vlasnici građevina koji su pretrpjeli štetu i koji su imali aktivan ugovor o osiguranju imovine koji pokriva i štetu od potresa s tim da iznos naknade štete ovisi o procjeni štete i važećoj polici osiguranja. Ono što ne ide u prilog oštećenicima jest činjenica da osiguranje od potresa, prema općim uvjetima većine osiguratelja predstavlja dopunski rizik te kao takav mora biti ugovoren kako bi se ostvarilo pravo na isplatu naknade štete. Unutar tog kriterija, pojedina polica može sadržavati i podkriterij u vidu intenziteta određenog osiguranog slučaja iznad kojeg je ostvarenje prava na naknadu štete dozvoljeno (dobra vijest je da svi osiguravatelji u Republici Hrvatskoj pokrivaju štetu od potresa koji je jači od 5,0 po Richteru). Dakle, svatko bi trebao prvo pogledati svoju policu osiguranja imovine i vidjeti što polica pokriva s tim da će za suvlasnike stambenih zgrada njihova prava ostvarivati upravitelji zgrada kao punomoćnici suvlasnika.

Važno je spomenuti kako pojedini rokovi koji se navode u uvjetima osiguranja (rok od tri dana za prijavu štete) su instruktivne prirode te zbog njihovog nepridržavanja ne može doći do gubitka prava iz osiguranja ili bilo kakvih štetnih posljedica za osiguranika, a što potvrđuje dosadašnja praksa društava za osiguranje koja je i sukladna odredbama Zakona o obveznim odnosima.

Što se tiče rokova ostvarenja samog prava osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom o osiguranju u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, ali ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan.

U odnosu na imovinsku štetu nastalu na automobilima, vlasnici koji su ugovorili kasko osiguranje trebaju provjeriti uvjete osiguranja budući da sve kasko police ne pokrivaju i štete od potresa. S druge strane, obvezna polica obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti kao polica osiguranja od odgovornosti ne pokriva štete prouzročene potresom.

S obzirom na navedeno, oštećenici bi trebali što prije i što detaljnije evidentirati nastalu štetu, provjeriti police ugovorenog osiguranja za vlastitu imovinu, odnosno svoj status ukoliko osiguranje nije ugovoreno te prijaviti nastalu štetu osiguratelju, odnosno nadležnim tijelima kako bi postupak što prije započeo i nastala šteta što prije bila sanirana iako je izgledno kako će samo mali broj oštećenika sanirati štetu dok će u većini slučajeva biti potreban i snažan angažman države i lokalnih samouprava.

Dario Benić, mag.iur

dariobenic.odvjetnik@gmail.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *