Kriza – povod za depresiju ili motivaciju?

Mnogi se žale kako u ovoj krizi nisu motivirani za rad. Često ih obuzima manjak motivacije i depresija. Kako se motivirati za rad u trenutnoj kućnoj karanteni čini se da postaje jedno od važnijih pitanja. Što je uopće motivacija? To je želja da se postigne neki cilj. S obzirom na to da ljudi imaju različite ciljeve, i motivacije raznih ljudi mogu biti sasvim različite. Stoga motivacija može biti intrinzična (unutarnja) ili ekstrinzična (vanjska). Unutarnja motivacija je želja da se nešto ostvari samo radi postizanja toga cilja; to je npr. pomaganje drugome, želja da drugi bude dobro, to je učenje radi znanja ili pomaganje društvu radi želje za napretkom. Druga, vanjska motivacija više je usmjerena na ciljeve kao što su: veća zarada, poboljšanje slike drugih o sebi ili učenje radi bolje ocjene. Ljudi s unutarnjom motivacijom duže ustraju u ostvarivanju svojih ciljeva, više se trse ostvariti ih, sretniji su i imaju bolju sliku o sebi – za razliku od onih s vanjskom motivacijom.

Motivirati se u doba karantene nije niti malo lako. Ovo je dobro razdoblje da se zapitamo: Zašto ovo radim? Koji je smisao ovoga što radim? Često u ustaljenoj kolotečini svoje svakodnevice nemamo vremena za ovakva pitanja, a ona su ključ naše unutarnje motiviranosti za ono što radimo. Ako posao obavljate samo zbog zarade i materijalnog bogatstva, vjerojatno vam je od početka ove krize već palo na pamet da odustanete od svega i organizirate proizvodnju zaštitnih maski ili dezinficijensa za ruke jer njima posljednjih tjedana cijena na tržištu enormno skače!? Dakle, ispitajte sami sebe koji je smisao onoga što radite. Ako niste zadovoljni odgovorom, razmislite što biste mogli raditi da bi to imalo neki dublji smisao.

Nadalje, važno je u svakom danu održavati dovoljnu razinu motiviranosti za posao. Ako nismo u nekom ‘proizvodnom lancu’ radnih zadataka, kada jedan drugome predajemo rezultate i od drugoga dobivamo nove, teško se potaknuti da svakoga dana samostalno postižemo podjednak učinak. Stoga si pokušajte u svakom danu odrediti zadatke koje ćete obaviti i kada ih obavite unaprijed odredite ‘nagradu’ koju ćete si priuštiti. Ta nagrada neka bude baš vaša: priprema najdražeg jela ili kolača, video poziv nekoga koga zaista volite, dodatni popodnevni odmor, dobar film, aromatična duga kupka – nešto što si u ovoj situaciji zaista možete priuštiti. Bitno je da sami sebe nagrađujete umjereno, da ne pretjerate s time, jer postoji mogućnost da podsvjesna želja za vanjskom nagradom vašu motivaciju s vremenom pretvori u isključivo vanjsku.

Postavljajte si jasne ciljeve. Kako biste mogli mjeriti svoju uspješnost bitno je da su ciljevi jasno određeni. Što znači imati jasne ciljeve?

Sigurno ste već čuli za način oblikovanja ciljeva prozvan akronimom SMART, ali je to uvijek dobro ponoviti. Što to točno znači? Dakle, svaki cilj mora biti određen, specificiran, definiran (Specific) treba biti precizno i jasno opisan, treba biti lako uočljivo što želite, a što ne želite.

Nadalje, on mora biti mjerljiv (Measurable) – da ga se može izmjeriti u nekoj jedinici, npr. novcem ako je riječ o povećanju prihoda ili smanjenju troška, kilogramima ako želite smršavjeti, komadima kada nešto proizvodite ili kupujete, kilometrima ako trčite ili vozite itd.

Zatim vaš cilj treba biti za vas osobno moguć, dostižan, dostupan (Achievable). Ovo je jako bitan kriterij. Ako postavite pretežak ili neostvariv cilj to će na vas djelovati frustrirajuće. Ali on ne smije biti niti prejednostavan jer za takav cilj nećete biti dovoljno motivirani. To možete spriječiti tako da si postavite nekoliko kategorija ciljeva, a to su: kratkoročni, srednjoročni te dugoročni. Pokušajte si ciljeve postavljati tako da vam budu izazovni te da u vama izazivaju osjećaj zadovoljstva kada ih ostvarite.

Nadalje, svaki cilj mora biti realan, ostvariv (Realistic) – to znači da ga zaista možete ostvariti u okolnostima u kojima se nalazite. Tako npr. u vrijeme pandemije korone nerealno je imati za cilj napraviti tulum s 20 ljudi. Dakle prilagodite se sadašnjem trenutku! Nemojte dopustiti da vaši ciljevi štete vama i drugima oko vas.

Napokon, vaš cilj mora biti vremenski određen (Timed) – odredite vremenski okvir u kojem ćete pratiti ostvarenje cilja. Pokušajte da vaš vremenski okvir bude dovoljno izazovan, ali ne i frustrirajući. Ako previše robujete perfekcionizmu postoji velika vjerojatnost da ćete posustati, dakle budite fleksibilni i imajte plan B. Ako se i produlji rok ostvarenja, nemojte biti ljutiti već mirno pokušajte bolje formulirati svoj cilj!

U cijelom ovom procesu najbitnije je ostati pozitivan, zato pokušajte sve svoje ciljeve formulirati u pozitivnom tonu! Nemojte si odrediti za cilj: Ne smijem izgubiti novac, već si recite: Pokušat ću ostati na nuli ili zaraditi neki minimum. Negativni ciljevi navode naš mozak da se usmjeri upravo na taj nepovoljan ishod. Možda ste doživjeli da biciklom udarite u osamljeno drvo koje ste upravo htjeli izbjeći! Upravo zato nemojte odrediti svoj cilj tako da ne želite imati stopu rasta manju od 10 %, već pokušajte to isto formulirati pozitivno: Imat ćemo porast od 10 %!

Prihvatite i ovaj izazov i budite motivirani za uspješan rad! Sretno!

Zrinka Štetić, mag. psych

zrinkastetic@gmail.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *